Dijelom na Tišnjanskom poluotoku, a dijelom na otoku Murteru u Šibensko-kninskoj županiji smještena je općina Tisno. Boravak u Tisnom zasigurno će obilježiti stotine metara uređenih plaža okruženih gustom borovom šumom koja tek mjestimično baca sjenu i do samog ruba mora, romantične večernje šetnje uz obalu, kulinarski specijaliteti lokalne i internacionalne kuhinje i čaša dobra vina. Toplo lokalno stanovništvo doprinijet će ugodnom boravku u Tisnom u kojemu ćete zasigurno pronaći mir, daleko od obveza i strepnji svakodnevnog, užurbanog života. Ugodan borovak u ovom mjestašcu urešenom kamenim kućama i uskim uličicama, mirisnom zbog bujnog mediteranskog raslinja, s izrazito dugom rivom i brojnim konobama neće nikoga ostaviti ravnodušnim. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine Tisno ima 1 287 stanovnika. Samo ime mjesta u prošlosti je mijenjano nekoliko puta. Za vrijeme popisa stanovnika i izrade topografskih karata u Austro-Ugarskoj u kojoj ...je jedan od službenih jezika Dalmacije bio talijanski, Tisno je bilo prevedeno na talijanski − Stretto, dok je kasnije, za vrijeme stare Jugoslavije, prevedeno u Tijesno, kao pridjev općeg jezičnog značenja, a ne geografsko ime. Unatoč pravopisnim pravilima toga vremena koja su isticala da se imena mjesta trebaju čitati i pisati na onom dijalektu kojim stanovnici tog mjesta govore, Tisno je i nastavilo biti Tijesno. Originalno ime Tisno vratilo se tek nakon osamostaljena Republike Hrvatske. Za vrijeme 18. stoljeća u Tisno su se doselile brojne bogataške obitelji iz Italije koje su se s godinama asimilirale i pomiješale s domaćim stanovništvom. Iz tog je vremena u Tisnom ostalo 11 vila i palača Mazzura u kojoj se danas nalazi uprava općine Tisno i Općinski sud. Tisno je, nažalost, u nedalekoj prošlosti, 30. kolovoza 2007. obilježila kornatska tragedija kada je u požaru stradalo 12 vatrogasaca, od kojih je dio bio iz Tisnog, dok je i jedini preživjeli, Frane Lučić, također iz Tisnog.